"Zakonodavni filter" Parlamenta BiH: Narod nije bitan, bitna je stranka i plata

U periodu od 16. februara 2025. do 27. februara 2026. godine Predstavnički dom PSBiH je pokazao određenu dinamiku usvojivši 31 od 44 prijedloga zakona, ali pravi "filter" i dalje ostaje Dom naroda. Od 46 zakona koji su se našli pred delegatima, usvojeno je svega pet, dok se čak 37 i dalje nalazi u proceduri, čekajući "bolja vremena" ili politički kompromis.

Zakonodavna (ne)efikasnost

Podaci monitoringa pokazuju da se kvantitet sjednica ne podudara uvijek s kvalitetom rješenja za građane:

Predstavnički dom: Održano 30 sjednica (većinom hitnih). Fokus je bio na ekonomiji, javnim finansijama i usklađivanju s EU propisima, ali su ključne izmjene često zaustavljane u drugom koraku.

Dom naroda: Održano 18 sjednica. Dominiraju hitne sjednice (čak 14), dok su redovne, na kojima se temeljito raspravlja o zakonima, bile rijetkost.

Zakoni na čekanju: Od sigurnosti na cestama do energetske budućnosti

Posebno zabrinjava činjenica da su brojni zakoni, koji bi direktno utjecali na sigurnost i standard građana, ili odbijeni ili "zaboravljeni" u ladicama:

Sigurnost i pravosuđe: Prijedlozi za oštrije kažnjavanje obijesne vožnje i izmjene Krivičnog zakona često ostaju bez entitetske podrške, dok građani svakodnevno svjedoče tragedijama na cestama.

Ekonomski pritisak: Zakoni o akcizama i PDV-u, koji su trebali donijeti niže cijene goriva i osnovnih namirnica, postali su poligon za populizam umjesto za hitnu pomoć budžetima građana.

Energetska ucjena (CBAM): BiH se nalazi pred ozbiljnom prijetnjom. Ukoliko hitno ne usvoji Zakon o tržištu struje i ne uvede domaći sistem trgovanja emisijama (ETS), bh. privreda će se suočiti s ogromnim penalima pri izvozu u EU. Rad na usklađivanju s EU propisima teče presporo u odnosu na rokove koje diktira Brisel.

Zakon o akcizama - SNSD blokirao

Kada je riječ o martu, na sjednicama i Predstavničkog i Doma naroda posebno je pažnju privukao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama BiH kojim bi se u jeku poskupljenja goriva zbog sukoba na Bliskom istoku Vijeću ministara BiH dao alat za ukidanje akciza na određeni period dok se tržište ne stabilizuje.

Međutim, SNSD-ovi i zastupnici i delegati ovom Prijedlogu nisu dali šansu. Iako su u Predstavničkom domu BiH preglasani većinom zastupničkih glasova, u Domu naroda BiH su ipak iskoristili mogućnost entitetske većine i blokirali usvajanje nedolaskom na sjednicu.

Saša Magazinović, državni parlamentarac (SDP BiH) koji je i predlagač ovog Prijedloga zakona o dopunama Zakona o akcizama za N1 je kazao da su sve susjedne zemlje, poput Srbije i Crne Gore, kao i članice EU, već iskoristile ovaj alat kako bi zaštitile životni standard svojih građana.

"U trenutku kada je zakon predložen, cijena goriva bila je 2,43 KM. Danas je situacija alarmantna. Zaista treba prezirati sopstveni narod da biste bili protiv ovoga. Ovo je jedan od najbahatijih oblika ponašanja politike prema ljudima kojem trenutno svjedočimo", oštar je Magazinović.

On ističe apsurdnu matematičku realnost u kojoj ogromna većina parlamentaraca podržava zakon, dok ga blokira svega devet osoba (SNSD), prvenstveno kroz Dom naroda. Magazinović odbacuje argumente o "prijenosu nadležnosti" kao paravan za finansijske probleme entiteta ili potpuni nedostatak empatije.

"Poskupljenja ne pitaju jeste li Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Jedini koji u ovoj situaciji profitira jeste država kroz PDV. Rastom cijena goriva raste i priliv u budžet, a taj višak se ne želi podijeliti s građanima. Ozbiljne države znaju da teret krize moraju podijeliti i vlade, a ne da ga snose isključivo građani, jer svi znamo – cijene koje jednom porastu uz gorivo, rijetko se vraćaju nazad“, pojašnjava Magazinović.

Prema njegovim riječima, jedini pošten odgovor onih koji koče zakon bio bi priznanje da su im važni samo glasovi ili da je budžet RS u tolikim problemima da ne smiju odustati ni od jednog feninga, čak i po cijenu siromašenja stanovništva. Zaključuje kako je ovo "utrka s vremenom u kojoj već debelo kasnimo".

"Bilo bi poštenije da kažu istinu: ili da ih uopšte nije briga za narod i da su im građani važni samo dok traje glasanje, ili da priznaju da je Republika Srpska u tolikim finansijskim problemima da jednostavno ne smiju odustati ni od jednog feninga prihoda. Sve ostalo – priče o prijenosu nadležnosti i procedurama – samo je potcjenjivanje inteligencije i javnosti i medija", kategoričan je Magazinović koji je dodao da će biti uporan i da će insistirati da se ovaj zakon nađe na svakom zasjedanju Doma naroda BiH dok ne bude usvojen.

Džemal Smajić (Stranka za BiH) s druge strane, kazao je da će kao delegat u Domu naroda BiH dati sve da se on usvoji i nađe na dnevnom redu, međutim, upozorio je na surovu političku realnost.

"Taj zakon apsolutno ne rješava pitanje akciza sam po sebi. On samo daje alat Vijeću ministara da donese takvu odluku. S obzirom na to da tamo sjede kadrovi SNSD-a i HDZ-a, poput ministara Amidžića i Košarca koji imaju mehanizme blokade, iluzorno je očekivati da bi do stvarnog pojeftinjenja došlo", mišljenja je Smajić.

On naglašava da će, uprkos manjkavostima i, prema njegovom mišljenju, lošoj pripremi zakona, glasati za njega kako ne bi bio označen kao neko ko opstruira, ali upozorava građane da ne gaje lažne nade.

"Zdušno ću se zalagati da zakon prođe, ali moramo biti realni – poznavajući aktuelnu političku situaciju, ovo je gotovo nemoguća misija. Gdje god mogu povući kočnicu, SNSD i HDZ to rade. Magazinović daje nadu, ali se bojim da je ona u ovakvom konstelacijskom odnosu snaga u Vijeću ministara, nažalost, nerealna", naveo je Smajić.

Blokade u Domu naroda

Važno je istaći da je prethodna godina mandata (2025) u Domu naroda BiH bila obilježena čestim blokadama zbog čega nisu doneseni veoma bitni zakoni. Naime, mnoge sjednice među kojima i one redovne i hitne se nisu održale jer su delegati SNSD-a, a često i HDZ-a BiH uskraćivali kvorum nedolaskom ili prekidanjem sjednica zato što je nekoliko delegata, među kojima je i Smajić, zahtijevali smjenu SNSD kadra - Nikole Špirića, sada dopredsjedavajućeg Doma naroda i ministara u Vijeću ministara BiH - Staše Košarca i Srđana Amidžića.

Do tih smjena nije došlo, ali jeste do još jednog zastoja u radu Doma naroda BiH.

"Ono što je definitivno obilježilo ovaj mandat su konstantne blokade SNSD-a i HDZ-a. To je sprega koja direktno koči BiH, posebno na njenom evropskom putu. Iako se Dragan Čović godinama deklarisao kao vodeći Evropejac sada na sceni vidimo nešto sasvim drugo. Sve te spektakularne izjave o tome kako je za godinu urađeno više nego za deset prethodnih bile su samo farsa. Pod plaštom 'evropskih zakona' zapravo se pokušava oslabiti država. Usvajaju se rješenja s oznakom EU koja su suštinski suprotna evropskim pravnim normama", dodao je Smajić.

Kao jedan od bizarnih primjera navodi pokušaje u okviru Zakona o graničnoj kontroli, gdje se nastojalo progurati rješenje da se uz samu graničnu liniju mogu isticati obilježja koja nisu državna. Smajić ističe da se ista matrica primjenjuje i na ključne reforme pravosuđa.

"Građanima trebaju ozbiljne reforme Suda BiH i VSTV-a jer je taj sistem neuređen, ali vladajuća sprega SNSD-a i HDZ-a te reforme želi prilagoditi isključivo svojim stranačkim interesima", mišljenja je Smajić.

Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije

Građanima trebaju i radna mjesta. Naime, HDZ BiH je u Domu naroda zaustavio usvajanje i Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, a sve zbog insistiranja da lokacija sjedišta buduće berze bude Mostar, a ne Brčko.

Dok privredi Bosne i Hercegovine prijeti uvođenje evropskih penala (CBAM), ključni reformski zakoni koji bi to spriječili postali su predmetom političke trgovine lokacijama.

Pojašnjenja radi, uvođenje CBAM-a, odnosno evropskog "ekološkog poreza" na emisiju CO2, predstavlja direktnu prijetnju opstanku bh. privrede jer će bez domaćeg sistema oporezivanja naši ključni proizvodi poput čelika, aluminija i struje postati preskupi za tržište EU. Ukoliko BiH hitno ne usvoji Zakon o tržištu električne energije i ne uspostavi sopstvenu berzu struje, što je osnovni preduslov za izuzeće od ovih penala, domaći giganti u Zenici, Lukavcu i Mostaru mogli bi se suočiti s gašenjem pogona, čime bi hiljade radnih mjesta u industrijskom sektoru bila direktno ugrožena.

"Moja inicijativa da se ovaj zakon uvrsti na dnevni red Doma naroda naišla je na žestoku reakciju Dragana Čovića. Iako je bilo predviđeno da sjedište Berze bude u Brčko distriktu, Čović je bio spreman na sve, pa i na rušenje kvoruma, samo da izdejstvuje da sjedište bude u Mostaru“, objašnjava Smajić.

On upozorava da HDZ-ovo insistiranje na Mostaru nije slučajno, već predstavlja pokušaj potpune kontrole nad strateškim resursima, navodeći primjer BHANSA-e kao institucije koja je, prema njegovim riječima, "privatizirana od porodice i prijatelja Dragana Čovića“.

"Zbog ličnih interesa i kontrole nad institucijama, Čović kažnjava sve građane. Bez ovog zakona, BiH ne može biti izuzeta iz CBAM sistema, što direktno ugrožava radna mjesta u sektoru čelika i rudarstva. Imamo situaciju da se u Vijeću ministara blokiraju zaštitne mjere na uvoz čelika, čime se svjesno uništava rad Željezare Zenica i Željeznica FBiH“, naglašava Smajić.

Prema njegovim tvrdnjama, ovakvi potezi HDZ-a idu direktno u korist privrede susjedne Srbije, kojoj se na ovaj način čisti prostor na tržištu, dok se domaća industrija gura u ambis.

"Ovo je klasičan lični ustupak Miloradu Dodiku, a samim tim i zvaničnom Beogradu, dok naši radnici postaju kolateralna šteta", dodao je Smajić.

"Gotovo ništa nismo uradili"

Delegat Zlatko Miletić (nezavisni) je jedan od onih koji se također zalaže za usvajanje ovog zakona. U razgovoru za N1 on je kazao da je Parlament BiH, konkretno Dom naroda podbacio kada je riječ o usvajanju zakona koji su ključni za poboljšanje uslova života građana.

"Mogu reći da gotovo nismo ništa uradili u ovom mandatu. Ima ih sigurno 10-ak koji su u proceduri", dodao je Miletić navodeći da se gotovo dvije i po godine u ladicama "kiseli" zakon o ukidanju stope PDV-a na osnovne životne namirnice:

"To kad kažem mislim prije svega na hljeb, mlijeko, lijekove, knjige, učila itd. Mi ćemo se svakako potruditi da opet u narednom periodu taj zakon stavimo u proceduru", naveo je Miletić koji se također osvrnuo i na sve potrebniji Zakon o akcizama.

U tom kontekstu, Miletić je mišljenja da je većina delegata izuzev SNSD-a za njegovo usvajanje, ali vjeruje da će, ponukani sve većim poskupljenjem goriva, i oni na kraju pristati na njegovo usvajanje:

"U tom prijedlogu nema ničeg neustavnog, protuzakonitog i vezanog za sukob nadležnosti. Jedini problem je sada što se sada politički stav SNSD-a u odnosu na onaj 2022. godine promijenio kada je ista mjera bila donesena zbog toga što se 'plaše' kako će se puniti budžet entiteta Republika Srpska koji je u finansijskoj krizi."

Zakon o ukidanju PDV-a na prvu nekretninu, Zakon o javnim nabavkama, obijesna vožnja...

A kada je riječ o ukidanju PDV-a, Magazinović je izdvojio onaj koji se odnosi na omogućavanje povrata PDV-a za kupovinu prve nekretnine do 25.000 KM.

"Taj zakon je usvojen u oba doma, ali od aprila prošle godine, kada je stupio na snagu, do danas nije počela njegova primjena jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije donio potrebne provedbene akte. Radi se o tehničkoj stvari – potrebno je donijeti obrazac, omogućiti građanima da predaju zahtjev – ali to još nije urađeno. A predsjedavajući Upravnog odbora UIO je opet SNSD-ov ministar Srđan Amidžić. Meni to možda ne bi palo na pamet, ali brojni ljudi to povezuju s činjenicom da upravo Amidžić blokira provedbu zakona koji je već usvojen i na snazi, kako građani ne bi mogli dobiti taj novac, već da on ostane u budžetu RS", naglasio je Magazinović.

Magazinović je naveo i da više od 280 dana, odnosno, devet mjeseci se čeka na izjašnjavanje o setu zakona koji se odnosi na javne nabavke i krivično zakonodavstvo.

"Koji za razliku od trenutne situacije, kada možete ukrasti ogroman novac na tenderu, a da za to praktično ne odgovarate, odnosno da platite kaznu kao za manji prekršaj, predviđa znatno strožije i rigoroznije kazne. Ovi zakoni bi omogućili da svako ko zloupotrijebi javni novac u procesu javnih nabavki snosi ozbiljne posljedice, uključujući i zatvorske kazne. Ta dva zakona su također na čekanju. Ono što je interesantno jeste da u javnom prostoru gotovo da nije bilo onih koji su otvoreno protiv ovih zakona, jer bi time jasno pokazali da su protiv borbe protiv korupcije. Međutim, u praksi se radi sve da se njihovo usvajanje zaustavi", naglasio je Magazinović.

On je predložio i Izmjene Zakona o sigurnosti u saobraćaju BiH na način da se prvi put u zakonu prepozna, definiše i kazni obijesna vožnja, a sve kako bi se podigla sigurnost i stradanje građana u saobraćajnim nesrećama sveo na minimum ili potpuno iskorijenio.

Međutim, ni taj prijedlog o prepoznavanju bahatih vozača i potencijalni alat policiji da strogo kažnjava i ukloni ih sa cesta još nije dobio zeleno svjetlo.

"I taj zakon stoji u ladici i čekamo da se o njemu izjasni Dom naroda BiH", dodao je Magazinović.

Legalizacija kanabisa - svijetla tačka

Jedan od pozitivnih napredaka u njegovim prijedlozima i zalaganjima jeste zakon o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Prema novoj regulaciji, proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa bit će dopušteni isključivo u obliku farmaceutskih pripravaka na ljekarski recept, a Agencija za liekove i medicinska sredstva BiH bit će odgovorna za nadzor cijelog procesa, od uvoza do primene kod pacijenata.

Međutim, da dobije zeleno svjetlo u Parlamentu BiH, Magazinović se borio 10 godina. Kako nam je kazao, politika je svoje uradila, sada su na redu stručnjaci.

"Ljudi iz struke su sada na potrezu - farmaceuti i ljekari. Kanabis kod nas dosad nije bio na tržištu i vjerovatno ljudi nemaju znanja dovoljno o tome kako se propisuje i koje tačno doze. S druge strane, ne postoji na tržištu, recimo ulje kanabisa koje možete kupiti. Sad su to sve koraci koje treba i završavati, ali ono što je bilo do politike je urađeno. Odluka je donesena", zaključio je Magazinović.

Politika interesa protiv života građana

Na kraju, slika bh. parlamentarne stvarnosti ostaje porazna. Dok se u javnosti vode vještačke bitke o "evropskom putu" i zaštiti nacionalnih interesa, podaci i izjave sagovornika N1 razotkrivaju surovu pozadinu: svaki neusvojeni zakon ima svoju cijenu koju ne plaćaju političari, već građani na benzinskim pumpama, u prodavnicama i, nažalost, na cestama.

Bilo da se radi o jeftinijem gorivu, hljebu bez poreza ili pravu oboljelih na lijek, svaka inicijativa udara u nevidljivi, ali neprobojni zid stranačkih trgovina lokacijama i utjecajem. Činjenica da se o medicinskom kanabisu pregovaralo deceniju, a da se na provedbu već usvojenih zakona čeka mjesecima zbog "nedostatka obrasca" (PDV na prvu nekretninu), najbolje ilustruje ambis između potreba naroda i prioriteta vlasti.

Dok se zakoni o jeftinijoj hrani i gorivu godinama stavljaju po strani, a građanima se poručuje da država ne može ostati bez prihoda, delegat Zlatko Miletić podsjeća na drugu stranu medalje – privilegije onih koji te zakone stopiraju. Za N1 je ranije otvoreno govorio o tome koliko građane košta parlamentarna neefikasnost.

"Mi imamo situaciju da parlamentarci primaju plate i do 7.000 KM, a da se pri tome rijetko pojavljuju na poslu. Uz to, troše se hiljade maraka na službene telefone i reprezentacije. Dok obični ljudi razmišljaju kako preživjeti mjesec, država godišnje troši milione na plate ljudi koji u Domu naroda usvoje tek pet zakona za godinu dana", upozorio je Miletić.

Dok se čeka na iduće zasjedanje Doma naroda, radna mjesta u industrijskom sektoru i standard svakog pojedinca ostaju taoci "ladica" u kojima se kisele rješenja za bolji život. U toj utrci s vremenom, Bosna i Hercegovina ne gubi samo korak s Evropom, već i povjerenje onih koji je svojim radom i porezima održavaju u životu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad